Opća informacija Kalprotektina u stolici je protein, koji se nalazi u citoplazmi upalnih stanica ukoliko se u crijevima događaju upalni procesi. U osoba s dokazanom upalnom...
Pankreatična elastaza (fekalna elastaza) je enzim kojeg stvara pankreas (gušterača) koji se izlučuje u tanko crijevo i sudjeluje u probavi hrane. On rastvara složenije...
DIJAGNOSTIKA se provodi od 07.00 – 18.00 sati od ponedjeljka do petka a subotom 08.00 – 12.00
IMUNOLOŠKA AMBULANTA radi od 08.00 do 14.00 sati od ponedjeljka do petka. Subotom ne radimo
UPALNE BOLESTI MOZGA, DEMIJELINIZIRAJUĆE BOLESTI MOZGA, NEUROTRANSMITERI
Za normalno funkcioniranje živčane stanice odnosno živčanog sustava (mozak, leđna moždina,vidni živac, periferni živci) treba postojati neometani prijenos signala unutar živčanog sustava. Naime, živčana stanica prenosi signal do druge živčane stanice, te zatim do izvršnog organa, tj. do ciljne stanice, a to su mišići, žlijezde i dr. Pri tome za normalno odvijanje tog prijenosa važnu ulogu imaju dva procesa: jedno je zaštitna ovojnica oko izduženog dijela živčane stanice (tzv. akson), a drugo prijenos signala sa jedne živčane stanice do druge te do izvršnog organa. U prvom slučaju zaštitnu ovojnicu oko aksona čini tzv. mijelin, a u drugom slučaju komunikaciju između jedne živčane stanice i druge živčane stanice te izvršnog organa vrše tzv. neurotransmiteri.
Oštećena mijelinska ovojnica (mijelin) ne može vršiti normalni prijenos impulsa. Do oštećenja mijelina mogu dovesti autoantitijela: anti-MOG, anti-MAG i AQP4. Ova autoantitijela oštećuju ovojnicu živaca koja prekriva i štiti živce (tzv. mijelin), te dovode do procesa demijelinizacije, što rezultira brojnim neurološkim simptomima, te oštećenjima vida. Utvrđivanje ovih procesa određuje se autoantitijelima anti-MOG, anti-MAG i AQP4. Dakle, povišene vrijednosti ova tri antitijela ukazuju na autoimunu prirodu demijelinizacije.
Ovo oštećenje mijelinske ovojnice može dovesti do brojnih neuroloških simptoma: problem sa kretanjem, sluhom, vidom, osjećaj bola, multiple skleroze i perifernih neuropatija, te brojnih drugih.
Pokazalo se da ovim slučajevima u velikom postotku prethode neke virusne infekcije (tzv. neurotropni virusi).
Kontakt između dviju živčanih stanica te između živčane stanice i izvršnog organa (mišić, žlijezda)odvija se prekokemijskih supstanci koje zovemo neurotransmiterima. Poznat je čitav niz neurotransmitera. U praksi se najčešće određuju: acetilholin, adrenalin, noradrenalin, anti-MUSK.
Poremećaj u produkciji neurotransmitera se registrira kod brojnih bolesti: depresija, autizam, anksioznost, parkinsonizam, miastenia gravis, Alzheimerova bolest i brojnih drugih.
UPALNE BOLESTI MOZGA, DEMIJELINIZIRAJUĆE BOLESTI MOZGA, NEUROTRANSMITERI
Za normalno funkcioniranje živčane stanice odnosno živčanog sustava (mozak, leđna moždina,vidni živac, periferni živci) treba postojati neometani prijenos signala unutar živčanog sustava. Naime, živčana stanica prenosi signal do druge živčane stanice, te zatim do izvršnog organa, tj. do ciljne stanice, a to su mišići, žlijezde i dr. Pri tome za normalno odvijanje tog prijenosa važnu ulogu imaju dva procesa: jedno je zaštitna ovojnica oko izduženog dijela živčane stanice (tzv. akson), a drugo prijenos signala sa jedne živčane stanice do druge te do izvršnog organa. U prvom slučaju zaštitnu ovojnicu oko aksona čini tzv. mijelin, a u drugom slučaju komunikaciju između jedne živčane stanice i druge živčane stanice te izvršnog organa vrše tzv. neurotransmiteri.
Oštećena mijelinska ovojnica (mijelin) ne može vršiti normalni prijenos impulsa. Do oštećenja mijelina mogu dovesti autoantitijela: anti-MOG, anti-MAG i AQP4. Ova autoantitijela oštećuju ovojnicu živaca koja prekriva i štiti živce (tzv. mijelin), te dovode do procesa demijelinizacije, što rezultira brojnim neurološkim simptomima, te oštećenjima vida. Utvrđivanje ovih procesa određuje se autoantitijelima anti-MOG, anti-MAG i AQP4. Dakle, povišene vrijednosti ova tri antitijela ukazuju na autoimunu prirodu demijelinizacije.
Ovo oštećenje mijelinske ovojnice može dovesti do brojnih neuroloških simptoma: problem sa kretanjem, sluhom, vidom, osjećaj bola, multiple skleroze i perifernih neuropatija, te brojnih drugih.
Pokazalo se da ovim slučajevima u velikom postotku prethode neke virusne infekcije (tzv. neurotropni virusi).
Kontakt između dviju živčanih stanica te između živčane stanice i izvršnog organa (mišić, žlijezda)odvija se prekokemijskih supstanci koje zovemo neurotransmiterima. Poznat je čitav niz neurotransmitera. U praksi se najčešće određuju: acetilholin, adrenalin, noradrenalin, anti-MUSK.
Poremećaj u produkciji neurotransmitera se registrira kod brojnih bolesti: depresija, autizam, anksioznost, parkinsonizam, miastenia gravis, Alzheimerova bolest i brojnih drugih.
Gilbertov sindrom karakterizira povećana količina bilirubina u krvi tzv. hiperbilirubinemija. Naime, zbog slabije aktivnosti jednog enzima, nešto je usporena razgradnja bilirubina te zato postoji njegov lagani porast u krvi. Katkada su prisutni neki nespecifični simptomi kao što su: mučnina, umor, proljev, glavobolja, smanjenje apetita, bol pod desnim rebrenim lukom, žuta obojenost kože i sluznica. Pravi uzroci te bolesti nisu jasni. Neki to povezuju sa stresom, gladovanjem, fizičkim naporom te sa nekim infektivnim bolestima.
Ova bolest je nasljedna i obično ne radi nikakve posebne tegobe. Naime, otkriva se slučajno uz analizu nekih drugih pretraga krvi. Ovo stanje ne zahtijeva nikakvu posebnu terapiju. Nosioci gena za ovu bolest prenose gen na potomstvo, ali je u pitanju, kao što je rečeno, uglavnom bezopasno stanje.
Opća informacija:
Barttonella hanselae je protobakterija Gram negativan bacil
Klinička informacija – indikacija:
Ovaj uzročnik se obično prenosi ogrebom mačke ili preko drugih ozljeda kože. Na mjestu ogreba često se pojavljuje tzv primarni afekt (makula ili papula koja prelazi u vezikulu ili pustula te na kraju u krastu ) a zatim slijedi upala regionalnih limfnih čvorova. Bolest je obično benigna no u rijetkim se slučajevima može manifestirati i kao encefalitis, pneumonija i ttrombocitopenija.
U krvi je moguće detektirati antitijela na B hansellae u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA)
Opširnije vidi:
VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE
Materijal za analizu:
Serum
Jedinica:
OD index
Referentni interval:
Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov isti dan
Vrijeme određivanja | Nalaz je gotov isti dan |
Materijal za analizu: | Serum |
Opća informacija:
Anaplasma phagocytophilum je gram-negative bakterija
Klinička informacija – indikacija:
Ova bakterija napada neutrofile – to je dakle intracelularna bakterija.
Bolest je karakterizirana slijedećim simptomima: vručica, glavobolj, odsustvo osipa, leukopenija, trombocitopenija i lagano oštečenje jetre.
U krvi je moguće detektirati IgG antitijela na ovu bakteriju.
Opširnije vidi:
VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE
Jedinica:
OD index
Referentni interval:
Vrijeme određivanja | Nalaz je gotov isti dan |
Materijal za analizu: | Serum |
Opća informacija:
B. anthracis Gram pozitivna bakterija.
Klinička informacija – indikacija:
B anthracis u ljudi dovodi do patoloških promjena na koži, dišnom sustavu . probavnom traktu a samo u manjem broju slučajeva dovodi do meningitisa.
U krvi je moguće detektirati IgG antitijela na ovu bakteriju.
Opširnije vidi:
VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE
Jedinica:
OD index
Referentni interval:
Vrijeme određivanja | Nalaz je gotov isti dan |
Materijal za analizu: | Serum |
Opća informacija:
Bartonella quintana je gram negativan bacil
Klinička informacija – indikacija:
Klinička slika infekcije sa B.quintana vrlo je varijabilna. Obično počinje sa vručicom zatim slijedi osip (makulopapulozni), konjunktivitis, glavobolja, bolovi u mišićima i rjeđe povečanje slezene te preosjetljivost kože. Rjeđe se može javiti endokarditis i trombocitopenija.
U krvi je moguće detektirati antitijela na B quintana u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA)
Opširnije vidi:
VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE
Jedinica:
OD index
Vrijeme određivanja | Nalaz je gotov isti dan |
Materijal za analizu: | Serum |
Opća informacija:
Bordetella pertussis je Gram negativan kokobacil
Klinička informacija – indikacija:
Infekcija sa Bordetella pertussis dovodi do bolesti koju nazivamo pertusis ili hripavac. To je akutna zarazna bolest karakterizirana napadajima isprekidanog kašlja koji završavaju sa otežanom inspiracijom (udisanjem) a često dolazi i do povračanja. Za hripavac je karakteristična podbuhlost lica. Napadaji kašlja mogu dovesti do sitnih i večih krvarenja na koži lica i bjeloočnicama
a jači napadaji i do hernie i prolapsa rektuma.
Bakterija B pertussis izlučuje toksin (Pertussis toxin). Ovaj toksin je uključen u kolonizaciju stanica respiratornog trakta i olakšava uspostavljanje infekcije.
U krvi je moguće detektirati antitijela na bakteriju B pertussis te na Pertusis toksin u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA)
Opširnije vidi:
VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE
Jedinica:
OD index
Referentni interval:
Vrijeme određivanja | Nalaz je gotov isti dan |
Materijal za analizu: | Serum |
We have 276 guests and no members online
ELISA TESTOVI - POTVRDNI TESTOVI - AVIDITET U dijagnostičkoj obradi u laboratoriju Poliklinike...
UPALNE BOLESTI MOZGA, DEMIJELINIZIRAJUĆE BOLESTI MOZGA, NEUROTRANSMITERI Za normalno...
UPALNE BOLESTI MOZGA, DEMIJELINIZIRAJUĆE BOLESTI MOZGA, NEUROTRANSMITERI Za normalno...