Opća informacija:

Kalcij je jedan od elektrolita. Igra važnu ulogu u prijenosu živčanih impulsa održavanju normalne mišične aktivnosti te kod drugih funkcija u organizmu. Kalcij je važan sastojak koštane mase

 

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti kalcija nalaze se kod povečane resorpcije kostiju, kod smanjenog bubrežnog izlučivanja, kod nekih tumora posebno onih sa metastazama u kostima. 

Snižena koncentracija kalcija nalazi se kod hipoparatireoidizma, akutne upale gušterače te cirozi jetre.

 

Jedinica:

mmol/L

 

Referentni interval:

2,14 – 2,53

Opća informacija

Kolesterol je strukturna komponenta membrane svih stanica tijela dakle  nužan je za izgradnju membrane  te za   propustljivost i fluidnost svake stanice. Sudjeluje u nizu metaboličkih procesa u stanicama tijela.. On je ishodna tvar u stvaranju nekih hormona: muški i ženski spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni kore nadbubrežne žlijezde (kortizol i drugi) I vitamina D. Ishodna je tvar  i za stvaranje žučne kiseline koja je neophodna za normalnu probavu.Uz unos kolesterola hranom on se stvara i  u tijelu a u najvećoj mjeri u jetri.

Budući je kolesterol tek slabo topiv u vodi  (a ona je glavni sastojak krvi) da bi se omogućio njegov transport unutar tijela (iz probavnog trakta i jetre) do  svih stanice tijela on mora biti vezan na neki protein. Tako nastala struktura (kolesterol plus protein) naziva se lipoprotein.

 

Ovisno o omjeru kolesterola i proteina  postoji nekoliko tipova lipoproeina u krvi nazvanih ovisno o rastučoj količini proteina (gustoći):

Lipoproteini sa umjerenom količinom proteina – IDL (intermediate-density lipoprotein)

Lipoproteini sa malom količinom proteina – LDL (low-density lipoprotein)

Lipoproteini sa visokom količinom proteina – HDL (high-density lipoprotein)

 

LDL kolesterol se naziva i “loš kolesterol”  jer se kolesterol koje one prenose odlaže u tkiva i stjenke krvnih žila

HDL kolesterol se naziva i “dobri kolesterol” jer one odnose kolesterol iz tkiva gdje ga ima u višku zato visoka razina HDL-a  ukazuje na manji rizik od kardiovaskularnih bolesti

 

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  nalaze se kod niza bolesti: početna faza hepatitisa, opstruktivna žutica, lipoidna nefroz, nefritis hipotireoidozi i kod dijabetes melitus. 

Određivanje koncentracije kolesterola važna je za procjenu rizika od ateroskleroze (srčani napad npr)

Snižene vrijednosti kolesterola u krvi je rjeđi nalaz a može se naći kod pojačane funkcije štitne žljezde (Bazedovljeve bolesti), kod oštečenja jetre, ciroze, nekim malignim bolestima.

postoperativnim stanjima i slabije prehrane.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

Kolesterol: 3,5 – 5,0      

 

Napomena:

Za ovu pretragu se mora biti natašte.

Opća informacija

Kreatinin se gotovo isključivo stvara u mišićima a  njegova razina u serumu je odraz mišične mase u tijelu. Kreatinin u serumu je je važan indikator funkcije bubrega jer je on lako mjerljiv produkt metabolizma u mišićima koji se nepromjenjen izlučuje preko bubrega. Mjerenje kreatinina pokazalo se korisnim u procjeni glomerularne funkcije bubrega (klirens kreatinina) ali i u pračenju dijalize. Kreatinin u serumu varira ovisno o dobi, tjelesnojtežini i spolu.

 

Klinička informacija – indikacija:

Kreatinin je indikator bubrežnog oboljenja. Koristi se za ustanovljavanje smanjenne brzine glomerularne filtracije.

Povišene vrijednosti se nalaze  kod  uglavnom kronične bolesti bubrega te opstrukciji mokračnih puteva.   

Snižene vrijednosti   mogu se naći u mišićnoj distrofiji  a neki noviji izvještaji govore da sniženi nalaz kreatinina u serumu ukazuje na povećani rizik od dijabetesa tipa 2.

 

Jedinica:

μmol/L  

 

Referentni interval:

Muškarci: 79 – 125     

Žene: 63 – 107 

Vidi 

 KREATININ

 

Bubrežni klirens je mjera funkcionalne sposobnosti bubrega. Naime pod tim pojmom  podrazumjeva se broj mililitara plazme  koja se u 1 sekundi “očisti” od neke tvari.

 

Materijal za analizu

24h mokraća

 

Jedinica:

ml/sek  

 

Referentni interval:

1,3 – 2,3

Opća informacija Analiza urina je jedna od korisnijih metoda probira, čiji rezultati mogu dati osnovne informacije o stanju metabolizma i o stanju urogenitalnog sustava. Sastoji je od fizikalno-kemijskog pregleda urina, izgled urina i testna traka), sedimenta urina i urinokulture. Vidi: SEDIMENT URINA, FIZIKALNO KEMIJSKI PREGLED URINA Klinička informacija – indikacija: Urin je najpodesniji uzorak za isključivanje te ranu dijagnozu poremećaja funkcije bubrega I mokraćnog trakta kao i za praćenje tijeka bolesti i terapije. Poremećaji rada bubrega i mokraćnog trakta povezani s promjenama u određenim sastojcima mokraće pa u slućaju pozitivnog nalaza, detaljno se dalje mogu dijagnosticirani pomoću daljnjih pretraga,. Dijagnostički najznačajniji testovi u urinu su navedeni su u tablici: Materijal za analizu Prvi jutarnji urin (srednji mlaz) Referentne vrijednosti Analiza u mokraći Referentni raspon Jedinice Volumen mokraće u 24 sata 1.0 – 2.0 L Ukupni proteini 10 - 140 mg/dan Natrij 40 - 220 mmol/dan Kalij 25 – 125 mmol/dan Kalcij 2.50 – 7.50 mmol/dan Fosfor 16 – 48 mmol/dan Kreatinin 5.00 – 18.00 mmol/dan Kreatinin klirens 1,3 – 2,3 mL/s Urat 1.2 – 6.0 mmol/dan

Opća informacija

Sva tri pojma označavaju istu patološku situaciju- prisutnost krvi u stolici koja nije vidljiva golim okom. 

Kao što naziv ukazuje svrha ovog testiranja je otkrivanje male količine krvi koja se gubi (izlazi) u probavnom traktu bilo gdje od usta do debelog crijeva. Pozitivan test može nastati  bilo zbog krvarenja u gornjem  bilo u donjem dijelu gastrointestinalnog trakta i zahtjeva dalja ispitivanja radi li se o čiru na želucu,  raku (debelog crijeva, želuca) ili nećem drugom. 

Treba napomenuti da i kod zdravih  ljudi izlazi iz krvnih žila u stolicu  oko 0,5 do 1,5 ml krvi dnevno što je dakle normalna situacija. 

Procjenjuje se da se znatne količine krvi mogu gubiti stolicom a bez da to bude vidljivo- npr 200 ml u želucu, 100 ml u dvanaestercu (duodenumu) a manja količina u donjem dijelu crijeva.

 

Klinička informacija – indikacija:

Procjenjuje se da oko 1 – 5 % odrasle testirane populacije ima pozitivan test na okultno krvarenje. Od njih oko 2 – 10 % ima rak, dok 20 – 30 % ima adenome (koji krvare). 

Taj podatak je i osnova za PREPORUKU za testiranje svake zdrave osobe iznad 40 godina.

jednom godišnje.

Testiranje je apsolutno preporučljivo  kod osoba koje se žale na neobjašnjive abdominalne tegobe.

 

Jedinica:

 

Referentni interval:

Negativne vrijednosti  -  kod zdravih osoba

Pozitivan nalaz  ukazuje na krvarenje iz čira na želucu ili duodenumu, tumora u probavnom traktu (najčešće raka debelog crijeva), ulceroznog kolitisa , lediranog adenoma.   

 

Priprema

Uzorak stolice, veličine zrna graška, stavlja se u odgovarajuću posudicu koja ima s unutarnje strane poklopca malu žličicu. Takvu posudicu možete nabaviti u ljekarni ili kod nas u laboratoriju Poliklinike