UPALNE BOLESTI MOZGA, DEMIJELINIZIRAJUĆE BOLESTI MOZGA, NEUROTRANSMITERI

Za normalno funkcioniranje živčane stanice odnosno živčanog sustava (mozak, leđna moždina,vidni živac, periferni živci) treba postojati neometani prijenos signala unutar živčanog sustava. Naime, živčana stanica prenosi signal do druge živčane stanice, te zatim do izvršnog organa, tj. do ciljne stanice, a to su mišići, žlijezde i dr. Pri tome za normalno odvijanje tog prijenosa važnu ulogu imaju dva procesa: jedno je zaštitna ovojnica oko izduženog dijela živčane stanice (tzv. akson), a drugo prijenos signala sa jedne živčane stanice do druge te do izvršnog organa. U prvom slučaju zaštitnu ovojnicu oko aksona čini tzv. mijelin, a u drugom slučaju komunikaciju između jedne živčane stanice i druge živčane stanice te izvršnog organa vrše tzv. neurotransmiteri.

Oštećena mijelinska ovojnica (mijelin)  ne može vršiti normalni prijenos impulsa. Do oštećenja mijelina mogu dovesti autoantitijela: anti-MOG, anti-MAG i AQP4. Ova autoantitijela oštećuju ovojnicu živaca koja prekriva i štiti živce (tzv. mijelin), te dovode do procesa demijelinizacije, što rezultira brojnim neurološkim simptomima, te oštećenjima vida. Utvrđivanje ovih procesa određuje se autoantitijelima anti-MOG, anti-MAG i AQP4. Dakle, povišene vrijednosti ova tri antitijela ukazuju na autoimunu prirodu demijelinizacije.

Ovo oštećenje mijelinske ovojnice može dovesti do brojnih neuroloških simptoma: problem sa kretanjem, sluhom, vidom, osjećaj bola, multiple skleroze i perifernih neuropatija, te brojnih drugih.

Pokazalo se da ovim slučajevima u velikom postotku prethode neke virusne infekcije (tzv. neurotropni virusi).

Kontakt između dviju živčanih stanica te između živčane stanice i izvršnog organa (mišić, žlijezda)odvija se prekokemijskih supstanci koje zovemo neurotransmiterima. Poznat je čitav niz neurotransmitera. U praksi se najčešće određuju: acetilholin, adrenalin, noradrenalin, anti-MUSK.

Poremećaj u produkciji neurotransmitera se registrira kod  brojnih bolesti:  depresija, autizam, anksioznost, parkinsonizam, miastenia gravis, Alzheimerova bolest i brojnih drugih.

Gilbertov sindrom karakterizira povećana količina bilirubina u krvi tzv. hiperbilirubinemija. Naime,   zbog slabije aktivnosti jednog enzima, nešto je usporena razgradnja bilirubina te zato postoji njegov lagani porast u krvi. Katkada su prisutni neki nespecifični simptomi kao što su: mučnina, umor, proljev, glavobolja, smanjenje apetita, bol pod desnim rebrenim lukom, žuta obojenost kože i sluznica. Pravi uzroci te bolesti nisu jasni.  Neki to povezuju sa stresom, gladovanjem, fizičkim naporom te sa nekim infektivnim bolestima.

Ova bolest je nasljedna  i obično ne radi nikakve posebne tegobe. Naime, otkriva se slučajno uz analizu nekih drugih pretraga krvi. Ovo stanje ne zahtijeva nikakvu posebnu terapiju. Nosioci gena za ovu bolest prenose gen na potomstvo, ali  je u pitanju, kao što je rečeno, uglavnom bezopasno stanje. 

Opća informacija:
Barttonella hanselae je protobakterija Gram negativan bacil

Klinička informacija – indikacija:
Ovaj uzročnik se obično prenosi ogrebom mačke ili preko drugih ozljeda kože. Na mjestu ogreba često se pojavljuje tzv primarni afekt (makula ili papula koja prelazi u vezikulu ili pustula te na kraju u krastu ) a zatim slijedi upala regionalnih limfnih čvorova. Bolest je obično benigna no u rijetkim se slučajevima može manifestirati i kao encefalitis, pneumonija i ttrombocitopenija.

U krvi je moguće detektirati antitijela na B hansellae u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA)

Opširnije vidi:
VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE

Materijal za analizu:
Serum

Jedinica:
OD index

Referentni interval:


Vrijeme određivanja:
Nalaz je gotov isti dan

Opća informacija: 

Anaplasma phagocytophilum  je  gram-negative bakterija

Klinička informacija – indikacija:

Ova bakterija napada neutrofile – to je dakle intracelularna bakterija.

Bolest je karakterizirana slijedećim simptomima: vručica, glavobolj, odsustvo osipa, leukopenija, trombocitopenija i lagano oštečenje jetre.

U krvi je moguće detektirati IgG antitijela na ovu bakteriju.   

Opširnije vidi:

VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE

Jedinica:

OD index 

Referentni interval:

Opća informacija: 

B. anthracis  Gram pozitivna bakterija.

Klinička informacija – indikacija:

B anthracis u ljudi dovodi do patoloških promjena na koži, dišnom sustavu . probavnom traktu a samo u manjem broju slučajeva dovodi do meningitisa.

U krvi je moguće detektirati IgG antitijela na ovu bakteriju.   

Opširnije vidi:

VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE 

Jedinica:

OD index 

Referentni interval:

Opća informacija: 

Bartonella quintana je gram negativan bacil

Klinička informacija – indikacija: 

Klinička slika infekcije sa B.quintana vrlo je varijabilna. Obično počinje sa vručicom  zatim slijedi osip (makulopapulozni), konjunktivitis, glavobolja, bolovi u mišićima i rjeđe  povečanje slezene te preosjetljivost kože. Rjeđe se može javiti endokarditis i trombocitopenija.

U krvi je moguće detektirati antitijela na B quintana u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA)  

Opširnije vidi:

VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE

Jedinica:

OD index