Opća informacija

Kolesterol je strukturna komponenta membrane svih stanica tijela dakle  nužan je za izgradnju membrane  te za   propustljivost i fluidnost svake stanice. Sudjeluje u nizu metaboličkih procesa u stanicama tijela.. On je ishodna tvar u stvaranju nekih hormona: muški i ženski spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni kore nadbubrežne žlijezde (kortizol i drugi) I vitamina D. Ishodna je tvar  i za stvaranje žučne kiseline koja je neophodna za normalnu probavu.Uz unos kolesterola hranom on se stvara i  u tijelu a u najvećoj mjeri u jetri.

Budući je kolesterol tek slabo topiv u vodi  (a ona je glavni sastojak krvi) da bi se omogućio njegov transport unutar tijela (iz probavnog trakta i jetre) do  svih stanice tijela on mora biti vezan na neki protein. Tako nastala struktura (kolesterol plus protein) naziva se lipoprotein.

Ovisno o omjeru kolesterola i proteina  postoji nekoliko tipova lipoproeina u krvi nazvanih ovisno o rastučoj količini proteina (gustoći):

Lipoproteini sa umjerenom količinom proteina – IDL (intermediate-density lipoprotein)

Lipoproteini sa malom količinom proteina – LDL (low-density lipoprotein)

Lipoproteini sa visokom količinom proteina – HDL (high-density lipoprotein)

LDL kolesterol se naziva i “loš kolesterol”  jer se kolesterol koje one prenose odlaže u tkiva i stjenke krvnih žila

HDL kolesterol se naziva i “dobri kolesterol” jer one odnose kolesterol iz tkiva gdje ga ima u višku zato visoka razina HDL-a  ukazuje na manji rizik od kardiovaskularnih bolesti

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  nalaze se kod niza bolesti: početna faza hepatitisa, opstruktivna žutica, lipoidna nefroz, nefritis hipotireoidozi i kod dijabetes melitus. 

Određivanje koncentracije kolesterola važna je za procjenu rizika od ateroskleroze (srčani napad npr)

Snižene vrijednosti kolesterola u krvi je rjeđi nalaz a može se naći kod pojačane funkcije štitne žljezde (Bazedovljeve bolesti), kod oštečenja jetre, ciroze, nekim malignim bolestima.

postoperativnim stanjima i slabije prehrane.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

LDL kolesterol:  <3,0        

Napomena:

Za ovu pretragu se mora biti natašte.

Opća informacija

LDL sudjeluje u metabolizmu piruvata i laktata.

Nalazi se u mnogim tkivima i stanicama:jetra, srce, bubreg, skeletni mišići. Posebno velika količina ovog enzima nalazi se u eritrocitima (500 puta veća koncentracija od one u plazmi) stoga se mora paziti da uzeta krv nije hemolizirana. S tim u vezi velike količine LDH u serumu znak su hemolize (razaranje eritrocita)

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  LDH nalaze se kod infarkta miokarda, bolesti mišića (distrofija) te AIDS-a  Može biti znak nekroze stanica te ukazivati na razvoj nekih tumora. Povišen je u likvoru kod bakterijalnog meningitisa.

Snižene vrijednosti LDL rijetko se registriraju i nemaju klinički značaj.

Jedinica:

U/L

Referentni interval:

< 240

Opća informacija

Laktat je završni produkt glikolize. Normalno se metabolizira u jetri glukoneogenezom te mitohondrijskom perifernom oksidacijom u srcu, mišićima i bubregu.

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  mogu nastati zbog hipoksije, pojačanog mišćnog rada, proljeva, infekcije, zatajenja jetre,bolesti bubrega, poremećaja glukoneogeneze, oksidacije masnih kiselina dugog lanca te organske acidurije. 

Jedinica:

mmol/L  

Referentni interval:

0,50 – 2,20