Opća informacija

Hormons HCG  spada u gonadotropine. 

Klinička informacija

Ovaj hormon normalno stvara posteljica (placenta) tijekom trudnoće. Nakon začeća nivo ovog hormona raste da bi nakon porođaja naglo pao  na nedetektibilne granice.

Detekcija ovg hormona jasno ukazuje na ranu trudnoću.

Povišena količina ovog hormona izvan trudnoće  ukazuje na tumor dojke. On se može naći  i kod nekih drugih tumora i kod žena i kod muškaraca – posebno kod  tumora testisa.

Opširnije vidi u: 

HORMONI

GONADOTROPINI

TUMORI (HCG)

Jedinica:

 mIU/ml

Referentni interval:

Opća informacija

Kolesterol je strukturna komponenta membrane svih stanica tijela dakle  nužan je za izgradnju membrane  te za   propustljivost i fluidnost svake stanice. Sudjeluje u nizu metaboličkih procesa u stanicama tijela.. On je ishodna tvar u stvaranju nekih hormona: muški i ženski spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni kore nadbubrežne žlijezde (kortizol i drugi) I vitamina D. Ishodna je tvar  i za stvaranje žučne kiseline koja je neophodna za normalnu probavu.Uz unos kolesterola hranom on se stvara i  u tijelu a u najvećoj mjeri u jetri.

Budući je kolesterol tek slabo topiv u vodi  (a ona je glavni sastojak krvi) da bi se omogućio njegov transport unutar tijela (iz probavnog trakta i jetre) do  svih stanice tijela on mora biti vezan na neki protein. Tako nastala struktura (kolesterol plus protein) naziva se lipoprotein.

Ovisno o omjeru kolesterola i proteina  postoji nekoliko tipova lipoproeina u krvi nazvanih ovisno o rastučoj količini proteina (gustoći):

Lipoproteini sa umjerenom količinom proteina – IDL (intermediate-density lipoprotein)

Lipoproteini sa malom količinom proteina – LDL (low-density lipoprotein)

Lipoproteini sa visokom količinom proteina – HDL (high-density lipoprotein)

LDL kolesterol se naziva i “loš kolesterol”  jer se kolesterol koje one prenose odlaže u tkiva i stjenke krvnih žila

HDL kolesterol se naziva i “dobri kolesterol” jer one odnose kolesterol iz tkiva gdje ga ima u višku zato visoka razina HDL-a  ukazuje na manji rizik od kardiovaskularnih bolesti

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  nalaze se kod niza bolesti: početna faza hepatitisa, opstruktivna žutica, lipoidna nefroz, nefritis hipotireoidozi i kod dijabetes melitus. 

Određivanje koncentracije kolesterola važna je za procjenu rizika od ateroskleroze (srčani napad npr)

Snižene vrijednosti kolesterola u krvi je rjeđi nalaz a može se naći kod pojačane funkcije štitne žljezde (Bazedovljeve bolesti), kod oštečenja jetre, ciroze, nekim malignim bolestima.

postoperativnim stanjima i slabije prehrane.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

HDL kolesterol -  muškarci: > 1,0  

                             žene: > 1,2                                               

Napomena:

Za ovu pretragu se mora biti natašte.

Opća informacija: 

Helicobacter pylori,je  Gram-negativna bacterija.

Klinička informacija – indikacija:

H.pylory  je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) klasificirala u 1. kategoriju uzročnika karcinoma

Postotak inficiranih u Europi iznosi oko 30-40% a u čitavom svijetu oko 50%.

Helicobacter pylori,je  se najčešće nalazi u želucu. Akutna infekcija sa ovom bakterijom  izaziva bolest gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – mučnina , bol u gornjem dijelu trbuha a rjeđe podrigivanje te vručica. Može biti prisutan i proljev te intenzivni gastritis.

Nakon akutne infekcije H. pylori može perzistirati godinama a možda i decenijama. Gotovo sve inficirane osobe razvijaju kronični gastritis. Uz infekciju ovom bakterijom u 90% slučajeva nalazi se  duodenalni ulkus a tek u nešto manjem postotku (50-80%) i želučani ulkus. Moguća je  uloga H. pyliri  i u razvitku karcinoma želuca. Naime H. pylory izaziva kronični gastritis a zna se da je kronični gastritis dobro poznati rizični faktor za razvoj karcinoma želuca.

Vjeruje se da je infekcija sa H. pylori u uskoj vezi sa tumorom limfomom želuca tzv MALT (mucosal associated lymphoid tumor)  a također i sa razvojem ne-Hodgkin-ovim  želučanim limfomom. 

Dijagnoza Infekcije sa H. pylori može se provesti na tri naćina: u krvi, stolici i izdisaju.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Helicobacter pylori  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA) a koriste se i potvrdni testovi (western blot IgM i IgG)  

Nalaz IgM razreda antitijela na H. pylori ukazuje na svježu (akutnu) infekciju ovom bakterijom.

Opširnije vidi:

HELICOBACTER PYLORI      DIJAGNOSTIKA IZ STOLICE

Jedinica:

Referentni interval:

Opća informacija: 

Helicobacter pylori,je  Gram-negativna bacterija.

Klinička informacija – indikacija:

H.pylory  je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) klasificirala u 1. kategoriju uzročnika karcinoma

Postotak inficiranih u Europi iznosi oko 30-40% a u čitavom svijetu oko 50%.

Helicobacter pylori,je  se najčešće nalazi u želucu. Akutna infekcija sa ovom bakterijom  izaziva bolest gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – mučnina , bol u gornjem dijelu trbuha a rjeđe podrigivanje te vručica. Može biti prisutan i proljev te intenzivni gastritis.

Nakon akutne infekcije H. pylori može perzistirati godinama a možda i decenijama. Gotovo sve inficirane osobe razvijaju kronični gastritis. Uz infekciju ovom bakterijom u 90% slučajeva nalazi se  duodenalni ulkus a tek u nešto manjem postotku (50-80%) i želučani ulkus. Moguća je  uloga H. pyliri  i u razvitku karcinoma želuca. Naime H. pylory izaziva kronični gastritis a zna se da je kronični gastritis dobro poznati rizični faktor za razvoj karcinoma želuca.

Vjeruje se da je infekcija sa H. pylori u uskoj vezi sa tumorom limfomom želuca tzv MALT (mucosal associated lymphoid tumor)  a također i sa razvojem ne-Hodgkin-ovim  želučanim limfomom. 

Dijagnoza Infekcije sa H. pylori može se provesti na tri naćina: u krvi, stolici i izdisaju.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Helicobacter pylori  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA) a koriste se i potvrdni testovi (western blot IgM i IgG)  

Nalaz antitijela na H. pylori  IgG  razreda može  ukazivati na akutnu (svježu) infekciju ovom bakterijom ukoliko postoji porast visine (titar) ovog antitijela u krvi u razmaku od oko 7 dana.

Ako porasta titra nema najvjerojatnije se radi o prošloj infekciji ovom bakterijom.

Opširnije vidi:

HELICOBACTER PYLORI      DIJAGNOSTIKA IZ STOLICE

Jedinica:

Referentni interval:

Opća informacija: 

Helicobacter pylori,je  Gram-negativna bacterija.

Klinička informacija – indikacija:

H.pylory  je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) klasificirala u 1. kategoriju uzročnika karcinoma

Postotak inficiranih u Europi iznosi oko 30-40% a u čitavom svijetu oko 50%.

Helicobacter pylori,je  se najčešće nalazi u želucu. Akutna infekcija sa ovom bakterijom  izaziva bolest gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – mučnina , bol u gornjem dijelu trbuha a rjeđe podrigivanje te vručica. Može biti prisutan i proljev te intenzivni gastritis.

Nakon akutne infekcije H. pylori može perzistirati godinama a možda i decenijama. Gotovo sve inficirane osobe razvijaju kronični gastritis. Uz infekciju ovom bakterijom u 90% slučajeva nalazi se  duodenalni ulkus a tek u nešto manjem postotku (50-80%) i želučani ulkus. Moguća je  uloga H. pyliri  i u razvitku karcinoma želuca. Naime H. pylory izaziva kronični gastritis a zna se da je kronični gastritis dobro poznati rizični faktor za razvoj karcinoma želuca.

Vjeruje se da je infekcija sa H. pylori u uskoj vezi sa tumorom limfomom želuca tzv MALT (mucosal associated lymphoid tumor)  a također i sa razvojem ne-Hodgkin-ovim  želučanim limfomom. 

Dijagnoza Infekcije sa H. pylori može se provesti na tri naćina: u krvi, stolici i izdisaju.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Helicobacter pylori  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA) a koriste se i potvrdni testovi (western blot IgM i IgG)  

U određenim okolnostima nalaz ovog razreda antitijela ukazuje na akutnu infekciju.

Opširnije vidi:

HELICOBACTER PYLORI      DIJAGNOSTIKA IZ STOLICE

Jedinica:

Referentni interval:

Opća informacija

HbA1c nastaje kada se hemoglobin (koji se nalazi u eritrocitim) spoji sa glukozom u krvi.Kada se glukoza priljepi uz ove molekule formira se glikolizirani hemoglobin – HbA1c.  U normalnim okolnostima kada razina glukoze u krvi ima uobičajene vrijednosti, HbA1c iznosi oko7%. Ako je međutim glukoze u krvi više veća je i količina  HbA1c.  Budući u eritrocitima nema enzima koji cijepa glikolizirani hemoglobin, ova glikolizacija traje sve dok je eritrocit živ – to iznosi oko 120 dana. Dakle HbA1c  ukazuje na nivo glukoze tijekom prethodna 3 mjeseca. 

Klinička informacija – indikacija:

Određivanje HbA1c ,zbog gore navedenih razloga, smatra se vrlo korisnim i preciznim dijagnostičkim sredstvom u pračenju kontrole ishrane i terapije u liječenju dijabetesa.

Povišene vrijednosti nalaze se kod dijabetičara  čiji nivo glukoze u krvi nije dobro kompenziran.

Snižene vrijednosti  nemaju klinički značaj.

Jedinica:

mmol/L  odnosno %

Referentni interval:

20 – 41 ;  4-5 9%   nedijabetičari:   

48  ;      6,5 %        kod dijabetičara sa dobrom kontrolom šećera  premda je bolje da su  

                              vrijednosti bliže onima kod  nedijabetičara

59     ;   7,5 %        dijabetičari sa slabom kontrolom šećera: