Opća informacija

Kolesterol je strukturna komponenta membrane svih stanica tijela dakle  nužan je za izgradnju membrane  te za   propustljivost i fluidnost svake stanice. Sudjeluje u nizu metaboličkih procesa u stanicama tijela.. On je ishodna tvar u stvaranju nekih hormona: muški i ženski spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni kore nadbubrežne žlijezde (kortizol i drugi) I vitamina D. Ishodna je tvar  i za stvaranje žučne kiseline koja je neophodna za normalnu probavu.Uz unos kolesterola hranom on se stvara i  u tijelu a u najvećoj mjeri u jetri.

Budući je kolesterol tek slabo topiv u vodi  (a ona je glavni sastojak krvi) da bi se omogućio njegov transport unutar tijela (iz probavnog trakta i jetre) do  svih stanice tijela on mora biti vezan na neki protein. Tako nastala struktura (kolesterol plus protein) naziva se lipoprotein.

Ovisno o omjeru kolesterola i proteina  postoji nekoliko tipova lipoproeina u krvi nazvanih ovisno o rastučoj količini proteina (gustoći):

Lipoproteini sa umjerenom količinom proteina – IDL (intermediate-density lipoprotein)

Lipoproteini sa malom količinom proteina – LDL (low-density lipoprotein)

Lipoproteini sa visokom količinom proteina – HDL (high-density lipoprotein)

LDL kolesterol se naziva i “loš kolesterol”  jer se kolesterol koje one prenose odlaže u tkiva i stjenke krvnih žila

HDL kolesterol se naziva i “dobri kolesterol” jer one odnose kolesterol iz tkiva gdje ga ima u višku zato visoka razina HDL-a  ukazuje na manji rizik od kardiovaskularnih bolesti

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  nalaze se kod niza bolesti: početna faza hepatitisa, opstruktivna žutica, lipoidna nefroz, nefritis hipotireoidozi i kod dijabetes melitus. 

Određivanje koncentracije kolesterola važna je za procjenu rizika od ateroskleroze (srčani napad npr)

Snižene vrijednosti kolesterola u krvi je rjeđi nalaz a može se naći kod pojačane funkcije štitne žljezde (Bazedovljeve bolesti), kod oštečenja jetre, ciroze, nekim malignim bolestima.

postoperativnim stanjima i slabije prehrane.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

Kolesterol: 3,5 – 5,0      

Napomena:

Za ovu pretragu se mora biti natašte.

Opća informacija

Trigliceridi spadaju u lipide a nastaju iz glicerola i masnih kiselina. Oni su glavne komponente VLDL (lipoproteini sa vrlo malom količinom proteina) i imaju važnu ulogu u metabolizmu kao izvor energije.Višak triglicerida se pohranjuje u stanicama masnog tkiva  kao tjelesna mast. U organizam se unose hranom ali kao što je navedeno nalaze se uskladišteni u masnim stanicama..

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  trigliceridanalaze se kod šećerne bolesti, opstruktivne žutice, nefroze I hipofunkcije štitnjače.

Snižene vrijednosti  su relativno rijetka pojava a nađene su kod: hipotireoze, bolesti probavnog trakta,hipolipoproteinemije I bolesti pluća.: 

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

< 1,7      

Napomena:

Za ovu pretragu se mora biti natašte

Opća informacija

Kolesterol je strukturna komponenta membrane svih stanica tijela dakle  nužan je za izgradnju membrane  te za   propustljivost i fluidnost svake stanice. Sudjeluje u nizu metaboličkih procesa u stanicama tijela.. On je ishodna tvar u stvaranju nekih hormona: muški i ženski spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni kore nadbubrežne žlijezde (kortizol i drugi) I vitamina D. Ishodna je tvar  i za stvaranje žučne kiseline koja je neophodna za normalnu probavu.Uz unos kolesterola hranom on se stvara i  u tijelu a u najvećoj mjeri u jetri.

Budući je kolesterol tek slabo topiv u vodi  (a ona je glavni sastojak krvi) da bi se omogućio njegov transport unutar tijela (iz probavnog trakta i jetre) do  svih stanice tijela on mora biti vezan na neki protein. Tako nastala struktura (kolesterol plus protein) naziva se lipoprotein.

Ovisno o omjeru kolesterola i proteina  postoji nekoliko tipova lipoproeina u krvi nazvanih ovisno o rastučoj količini proteina (gustoći):

Lipoproteini sa umjerenom količinom proteina – IDL (intermediate-density lipoprotein)

Lipoproteini sa malom količinom proteina – LDL (low-density lipoprotein)

Lipoproteini sa visokom količinom proteina – HDL (high-density lipoprotein)

LDL kolesterol se naziva i “loš kolesterol”  jer se kolesterol koje one prenose odlaže u tkiva i stjenke krvnih žila

HDL kolesterol se naziva i “dobri kolesterol” jer one odnose kolesterol iz tkiva gdje ga ima u višku zato visoka razina HDL-a  ukazuje na manji rizik od kardiovaskularnih bolesti

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  nalaze se kod niza bolesti: početna faza hepatitisa, opstruktivna žutica, lipoidna nefroz, nefritis hipotireoidozi i kod dijabetes melitus. 

Određivanje koncentracije kolesterola važna je za procjenu rizika od ateroskleroze (srčani napad npr)

Snižene vrijednosti kolesterola u krvi je rjeđi nalaz a može se naći kod pojačane funkcije štitne žljezde (Bazedovljeve bolesti), kod oštečenja jetre, ciroze, nekim malignim bolestima.

postoperativnim stanjima i slabije prehrane.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

LDL kolesterol:  <3,0        

Napomena:

Za ovu pretragu se mora biti natašte.

ELISA TESTOVI - POTVRDNI TESTOVI - AVIDITET

U dijagnostičkoj obradi u laboratoriju Poliklinike provode se različite tehnike odnosno postupci.

U području dijagnostike infektivnih bolesti posebno je važna ELISA tehnika ali uz nju se koriste   potvrdni testovi te postupak utvrđivanja aviditeta

Opća informacija

Kao što je već rečeno visoko specijalizirane stanice koje su osnova specifičnog imuniteta su; T limfociti i B limfociti. B limfociti odnosno iz njih nastale plazma stanice osnova su humoralnoh imuniteta tj produkcije specifičnih antitijela – imunoglobulina.

T stanice ili T limfociti (uz B stanice ili B limfocite)  imaju ključnu ulogu u specifičnoj staničnoj imunosti.. Oni se zovu T stanice jer sazrijevaju u timusu.  

Postoji više podtipova T stanica a svaka ima posebnu funkciju.Tu spadaju: T helper stanice (CD4+  T stanice),  citotoksične T stanice (CD8+ T stanice), T stanice sječanja (memory T cells), regulatorne T stanice (supresorske T stanice), prirodne T stanice ubojice (natural killer T cells).

Klinička informacija – indikacija:

T stanice vrše brojne funkcije koje omogućuju normalno odvijanje imunološke obrane tijela.

Oni usko surađuju sa B limfocitima i nizom drugih stanica i molekula koje su uključene u obrani organizma..Smanjenje broja T limfocita ili njihova smanjena funkcija mogu rezultirati nizom defekata u tijelu te razvojem brojnih patoloških stanja..

Uzroci T stanične deficijencije uključuju limfocitopeniju T stanica ili pak defekt pojedinačnih T stanica. Potpuna insuficijencija T staničnih funkcija  može nastati zbog hereditarnih stanja poput teške kombinirane insuficijencije (SCID) i  Omenn-ovog sindroma. Djelomična  insuficijencija T staničnih funkcija uključuje AIDS,  hereditarna stanja kao što su: DiGeorgov sindrom (DGS), sindrom kromosomskog prekida /CBSs),  te kombinirane B-stanične i T- stanične poremečaje poput: ataksije-teleangiektazije (AT) i Wiskott-Aldrich syndrom (WAS).  

Od patogenih mikroorganizama koje inače kontrolira T stanični sustav su intracelularni patogeni poput Herpes simplex virusa  virusi opčenito, Miobakterije i Listerija ali i gljivične infekcije. Uz deficit T stanica kontrola ovih infekcija je bitno poremečena.

Postoje i maligna oboljenja T-stanica: ekstranodalni T stanični limfom, kutani T stanični limfomi (Sezary syndrom, Mycosis fungoides), aplastični veliki stanični limfom, angioimunoblastični T stanični limfom.

Više u: SPECIFIČNI IMUNOLOŠKI SUSTAV

Jedinica:

Referentni interval:

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov kroz nekoliko dana

Opća informacija

B limfociti, uz T limfocite igraju vitalnu ulogu u imunološkoj obrani tijela. Njihova je glavna funkcija da nakon aktivacije i prijelaza u plazma stanice  produciraju antitijela (imunoglobuline) te da prelaze u kategoriju stanica sječanja. 

Naziv B limfocit (B stanica)  dolazi od bursa fabricius – organ u ptica gdje ove stanice sazrijevaju. Kod sisavaca, uključujući i čovjeka  ove stanice nastaju u koštenoj srži (bone marrow).

Klinička informacija – indikacija:

Specifična obrana tijela humoralnog tipa osniva se na antitijelima- imunoglobulinima koje produciraju B limfociti odnosno iz njih nastale plazma stanice. Njihova uloga u obrani tijela je ogromna a jihov deficit dovodido poremečaja koji ovisno o stupnju idu od blagih poremečaja do onih po život opasnih.

Opširnije o B limfocitima i njihovoj ulozi u imunološkoj  obrani vidi u: 

SPECIFIČNI IMUNOLOŠKI SUSTAV

ANTITIJELA-IMUNOGLOBULINI,  IgM, IgG, IgA, IgE ANTITIJELA

Jedinica:

Referentni interval:

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov kroz nekoliko dana