Opća informacija

Već od rođenja te kasnije, organizam je izložen nizu infektivnih agensa koji ne trebaju nužno dovesti do bolesti. Kontakt s njima  ne treba rezultirati bolešću već on prolazi bez simptoma.Takav susret s njima, međutim, registrira imunološki sustav, koji na njih, kao i na svaki strani agens stvara specifična antitijela. Kontakt sa takvim širokoprisutnim (ubikvitarnim) agensima u našoj okolini rezultira prvo IgM antitijelima koja relativno brzo naestaju a koja uskoro zamjene  IgG antitijela –koja mogu trajati dugo, katkada i doživotno.. 

Primjeri takvih ubikvitarnih antigena su brojni, poput  EBV, CMV, hepatitis A virusa, ali i hepatitis B virusa te brojnih drugih agensa.

Utvrđivanjem IgG antitijela na takve uobičajene antigene iz naše okoline daje grubu odnosno opću procjenu stanja (statusa) imunološkog sustava osobe i to u segmentu produkcije antitijela (specifični humoralni imunitet)

Više vidi u: 

VIRUSI OSTALI,  BAKTERIJE,  PARAZITI, GLJIVICE 

Jedinica:

mg/dL

Referentni interval:

Opća informacija

Kao što je već rečeno visoko specijalizirane stanice koje su osnova specifičnog imuniteta su; T limfociti i B limfociti. B limfociti odnosno iz njih nastale plazma stanice osnova su humoralnoh imuniteta tj produkcije specifičnih antitijela – imunoglobulina.

T stanice ili T limfociti (uz B stanice ili B limfocite)  imaju ključnu ulogu u specifičnoj staničnoj imunosti.. Oni se zovu T stanice jer sazrijevaju u timusu.  

Postoji više podtipova T stanica a svaka ima posebnu funkciju.Tu spadaju: T helper stanice (CD4+  T stanice),  citotoksične T stanice (CD8+ T stanice), T stanice sječanja (memory T cells), regulatorne T stanice (supresorske T stanice), prirodne T stanice ubojice (natural killer T cells).

Klinička informacija – indikacija:

T stanice vrše brojne funkcije koje omogućuju normalno odvijanje imunološke obrane tijela.

Oni usko surađuju sa B limfocitima i nizom drugih stanica i molekula koje su uključene u obrani organizma..Smanjenje broja T limfocita ili njihova smanjena funkcija mogu rezultirati nizom defekata u tijelu te razvojem brojnih patoloških stanja..

Uzroci T stanične deficijencije uključuju limfocitopeniju T stanica ili pak defekt pojedinačnih T stanica. Potpuna insuficijencija T staničnih funkcija  može nastati zbog hereditarnih stanja poput teške kombinirane insuficijencije (SCID) i  Omenn-ovog sindroma. Djelomična  insuficijencija T staničnih funkcija uključuje AIDS,  hereditarna stanja kao što su: DiGeorgov sindrom (DGS), sindrom kromosomskog prekida /CBSs),  te kombinirane B-stanične i T- stanične poremečaje poput: ataksije-teleangiektazije (AT) i Wiskott-Aldrich syndrom (WAS).  

Od patogenih mikroorganizama koje inače kontrolira T stanični sustav su intracelularni patogeni poput Herpes simplex virusa  virusi opčenito, Miobakterije i Listerija ali i gljivične infekcije. Uz deficit T stanica kontrola ovih infekcija je bitno poremečena.

Postoje i maligna oboljenja T-stanica: ekstranodalni T stanični limfom, kutani T stanični limfomi (Sezary syndrom, Mycosis fungoides), aplastični veliki stanični limfom, angioimunoblastični T stanični limfom.

Više u: SPECIFIČNI IMUNOLOŠKI SUSTAV

Jedinica:

Referentni interval:

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov kroz nekoliko dana

Opća informacija

B limfociti, uz T limfocite igraju vitalnu ulogu u imunološkoj obrani tijela. Njihova je glavna funkcija da nakon aktivacije i prijelaza u plazma stanice  produciraju antitijela (imunoglobuline) te da prelaze u kategoriju stanica sječanja. 

Naziv B limfocit (B stanica)  dolazi od bursa fabricius – organ u ptica gdje ove stanice sazrijevaju. Kod sisavaca, uključujući i čovjeka  ove stanice nastaju u koštenoj srži (bone marrow).

Klinička informacija – indikacija:

Specifična obrana tijela humoralnog tipa osniva se na antitijelima- imunoglobulinima koje produciraju B limfociti odnosno iz njih nastale plazma stanice. Njihova uloga u obrani tijela je ogromna a jihov deficit dovodido poremečaja koji ovisno o stupnju idu od blagih poremečaja do onih po život opasnih.

Opširnije o B limfocitima i njihovoj ulozi u imunološkoj  obrani vidi u: 

SPECIFIČNI IMUNOLOŠKI SUSTAV

ANTITIJELA-IMUNOGLOBULINI,  IgM, IgG, IgA, IgE ANTITIJELA

Jedinica:

Referentni interval:

Vrijeme određivanja:

Nalaz je gotov kroz nekoliko dana

Opća informacija

C3 komponenta komplementa jedna je od 20 komponenti ovog sustava važnog u obrani organizma

Klinička informacija – indikacija:

Detaljnije vidi u  

KOMPLEMENT – SUSTAV KOMPLEMENTA

Jedinica:

mg/dL

Referentni interval:

5-30

Opća informacija

C4 komponenta komplementa jedna je od 20 komponenti ovog sustava važnog u obrani organizma

Klinička informacija – indikacija:

Detaljnije vidi u  

KOMPLEMENT – SUSTAV KOMPLEMENTA

Jedinica:

mg/dL

Referentni interval:

5-30

Opća informacija

Nakon spajanja antitijela i antigena (strani agens) nastaju imuni kompleksi koji cirkuliraju u krvi (CIC – cirkulirajući imuni kompleksi)  koji se odstranjuju iz tijela pomoću makrofaga. Antitijelo u tom kompleksu može biti IgM, IgG i IgA razreda  Mala količina CIC-a je uobičajena pojava. 

 Klinička informacija – indikacija:

Ako, međutim,  postoji visoka koncentracija  CIC-a u krvi  oni se mogu odlagati  i stvarati nakupine u različitim organima i krvnim žilama te dovesti do oštečenja tkiva.

Utvrđivanje CIC-a  provodi se kod pračenja   bolest imunih kompleksa (autoimune bolesti)

Povišene vrijednosti CIC-a ukazuju na neke kronične bolesti – reumatska bolest, neke maligne bolesti, infekcije, purpura Schoenlein Henoch.

Jedinica:

mg/L

Referentni interval:

Do 7