Opća informacija

Kolesterol je strukturna komponenta membrane svih stanica tijela dakle  nužan je za izgradnju membrane  te za   propustljivost i fluidnost svake stanice. Sudjeluje u nizu metaboličkih procesa u stanicama tijela.. On je ishodna tvar u stvaranju nekih hormona: muški i ženski spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni kore nadbubrežne žlijezde (kortizol i drugi) I vitamina D. Ishodna je tvar  i za stvaranje žučne kiseline koja je neophodna za normalnu probavu.Uz unos kolesterola hranom on se stvara i  u tijelu a u najvećoj mjeri u jetri.

Budući je kolesterol tek slabo topiv u vodi  (a ona je glavni sastojak krvi) da bi se omogućio njegov transport unutar tijela (iz probavnog trakta i jetre) do  svih stanice tijela on mora biti vezan na neki protein. Tako nastala struktura (kolesterol plus protein) naziva se lipoprotein.

Ovisno o omjeru kolesterola i proteina  postoji nekoliko tipova lipoproeina u krvi nazvanih ovisno o rastučoj količini proteina (gustoći):

Lipoproteini sa umjerenom količinom proteina – IDL (intermediate-density lipoprotein)

Lipoproteini sa malom količinom proteina – LDL (low-density lipoprotein)

Lipoproteini sa visokom količinom proteina – HDL (high-density lipoprotein)

LDL kolesterol se naziva i “loš kolesterol”  jer se kolesterol koje one prenose odlaže u tkiva i stjenke krvnih žila

HDL kolesterol se naziva i “dobri kolesterol” jer one odnose kolesterol iz tkiva gdje ga ima u višku zato visoka razina HDL-a  ukazuje na manji rizik od kardiovaskularnih bolesti

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  nalaze se kod niza bolesti: početna faza hepatitisa, opstruktivna žutica, lipoidna nefroz, nefritis hipotireoidozi i kod dijabetes melitus. 

Određivanje koncentracije kolesterola važna je za procjenu rizika od ateroskleroze (srčani napad npr)

Snižene vrijednosti kolesterola u krvi je rjeđi nalaz a može se naći kod pojačane funkcije štitne žljezde (Bazedovljeve bolesti), kod oštečenja jetre, ciroze, nekim malignim bolestima.

postoperativnim stanjima i slabije prehrane.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

Kolesterol: 3,5 – 5,0      

Napomena:

Za ovu pretragu se mora biti natašte.

Opća informacija

LDL sudjeluje u metabolizmu piruvata i laktata.

Nalazi se u mnogim tkivima i stanicama:jetra, srce, bubreg, skeletni mišići. Posebno velika količina ovog enzima nalazi se u eritrocitima (500 puta veća koncentracija od one u plazmi) stoga se mora paziti da uzeta krv nije hemolizirana. S tim u vezi velike količine LDH u serumu znak su hemolize (razaranje eritrocita)

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  LDH nalaze se kod infarkta miokarda, bolesti mišića (distrofija) te AIDS-a  Može biti znak nekroze stanica te ukazivati na razvoj nekih tumora. Povišen je u likvoru kod bakterijalnog meningitisa.

Snižene vrijednosti LDL rijetko se registriraju i nemaju klinički značaj.

Jedinica:

U/L

Referentni interval:

< 240

Opća informacija

Lipaza je enzim koji katalizira razgradnju ili hidrolizu masnoća (lipida). Ona igra ključnu ulogu u probavi, transportu i obradi dijetarnih lipida: triglicerida, masnoća i ulja. Lipaza se stvara u posebnim stanicama gušterače i izlučuje se  99% u prrobavni trakt a samo manji dio (1%) ulazi u krv.  

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti lipaze mogu se naći kod hiperfunkcije jajnika I abetalipoproteinemije

Snižene vrijednosti lipaze nalaze se kod kardiovaskularnih bolesnika, kod nekih infektivnih bolesti (septikemija AIDS/SIDA), hipofunkciji jajnika ,reumatske bolesti, hipertenzije, kronični hepatiti, cirozi i nekim drugim stanjima.

Jedinica:

g/L

Referentni interval:

Muškarci: 1,05 – 1,75      

Žene: 1,05 – 2,05

Opća informacija

Amilaza je enzim koji katalizira razgradnju  škroba u šečere. Stvara se u gušteraći, žljezdi slinovnici (nalazi se u slini) te jetri.

Klinička informacija – indikacija:

Povišene koncentracije amilaze ukazuju na akutnu upalu gušterače, perforaciju peptičkog ulkusa, torziju ovarijalne ciste, strangulacioni ileus te na mumps (zaušnjake)

Snižene vrijednosti mogu se naći kod težih oštečenja jetre, pankreaktomije i cistične fibroze.

Jedinica:

U/L

Referentni interval:

23 -91

Opća informacija

ALP je enzim koji katalizira hidrolizu fosfatne kiseline i alkohola. Ovaj se enzim nalazi u mnogim tkivima  a najviše u kostima, jetri a manje u bubregu I tankom crijevu.

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti ALP prisutne su kod bolesti hepatobilijarnog sustava, akutnom pankreatitisu, primarnim ili sekundarnim bolestima kostiju i malignim tumorima.

Jedinica:

U/L

Referentni interval:

Muškarci: 60 -142    

Žene: 50 – 153

Opća informacija

GGT  je klučni enzim u procesu koji regulira transport amino kiselina iz tjelesnih tekućina  u stanice. On je prisutan na staničnim membranama većine tkiva ali ga nema u mišićima. 

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednost GGT jasno ukazuju na oštečenje jetre poput: opstrukcija bilijarnog trakta, virusni hepatitis, cirozu jetre te primarni i metastatski tumor jetre.  Povećane vrijednosti se nadalje nalaze kod alkoholizma  te kod kroničnog uzimanja lijekova. 

Snižene vrijednosti GGT se rijetko nalaze i nemaju veći klinički značaj.

Jedinica:

U/L

Referentni interval:

10 – 48