Opća informacija: 

Helicobacter pylori,je  Gram-negativna bacterija.

Klinička informacija – indikacija:

H.pylory  je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) klasificirala u 1. kategoriju uzročnika karcinoma

Postotak inficiranih u Europi iznosi oko 30-40% a u čitavom svijetu oko 50%.

Helicobacter pylori,je  se najčešće nalazi u želucu. Akutna infekcija sa ovom bakterijom  izaziva bolest gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – mučnina , bol u gornjem dijelu trbuha a rjeđe podrigivanje te vručica. Može biti prisutan i proljev te intenzivni gastritis.

Nakon akutne infekcije H. pylori može perzistirati godinama a možda i decenijama. Gotovo sve inficirane osobe razvijaju kronični gastritis. Uz infekciju ovom bakterijom u 90% slučajeva nalazi se  duodenalni ulkus a tek u nešto manjem postotku (50-80%) i želučani ulkus. Moguća je  uloga H. pyliri  i u razvitku karcinoma želuca. Naime H. pylory izaziva kronični gastritis a zna se da je kronični gastritis dobro poznati rizični faktor za razvoj karcinoma želuca.

Vjeruje se da je infekcija sa H. pylori u uskoj vezi sa tumorom limfomom želuca tzv MALT (mucosal associated lymphoid tumor)  a također i sa razvojem ne-Hodgkin-ovim  želučanim limfomom. 

Dijagnoza Infekcije sa H. pylori može se provesti na tri naćina: u krvi, stolici i izdisaju.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Helicobacter pylori  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA) a koriste se i potvrdni testovi (western blot IgM i IgG)  

Nalaz IgM razreda antitijela na H. pylori ukazuje na svježu (akutnu) infekciju ovom bakterijom.

Opširnije vidi:

HELICOBACTER PYLORI      DIJAGNOSTIKA IZ STOLICE

Jedinica:

Referentni interval:

Opća informacija: 

Helicobacter pylori,je  Gram-negativna bacterija.

Klinička informacija – indikacija:

H.pylory  je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) klasificirala u 1. kategoriju uzročnika karcinoma

Postotak inficiranih u Europi iznosi oko 30-40% a u čitavom svijetu oko 50%.

Helicobacter pylori,je  se najčešće nalazi u želucu. Akutna infekcija sa ovom bakterijom  izaziva bolest gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – mučnina , bol u gornjem dijelu trbuha a rjeđe podrigivanje te vručica. Može biti prisutan i proljev te intenzivni gastritis.

Nakon akutne infekcije H. pylori može perzistirati godinama a možda i decenijama. Gotovo sve inficirane osobe razvijaju kronični gastritis. Uz infekciju ovom bakterijom u 90% slučajeva nalazi se  duodenalni ulkus a tek u nešto manjem postotku (50-80%) i želučani ulkus. Moguća je  uloga H. pyliri  i u razvitku karcinoma želuca. Naime H. pylory izaziva kronični gastritis a zna se da je kronični gastritis dobro poznati rizični faktor za razvoj karcinoma želuca.

Vjeruje se da je infekcija sa H. pylori u uskoj vezi sa tumorom limfomom želuca tzv MALT (mucosal associated lymphoid tumor)  a također i sa razvojem ne-Hodgkin-ovim  želučanim limfomom. 

Dijagnoza Infekcije sa H. pylori može se provesti na tri naćina: u krvi, stolici i izdisaju.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Helicobacter pylori  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA) a koriste se i potvrdni testovi (western blot IgM i IgG)  

Nalaz antitijela na H. pylori  IgG  razreda može  ukazivati na akutnu (svježu) infekciju ovom bakterijom ukoliko postoji porast visine (titar) ovog antitijela u krvi u razmaku od oko 7 dana.

Ako porasta titra nema najvjerojatnije se radi o prošloj infekciji ovom bakterijom.

Opširnije vidi:

HELICOBACTER PYLORI      DIJAGNOSTIKA IZ STOLICE

Jedinica:

Referentni interval:

Opća informacija: 

Helicobacter pylori,je  Gram-negativna bacterija.

Klinička informacija – indikacija:

H.pylory  je Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) klasificirala u 1. kategoriju uzročnika karcinoma

Postotak inficiranih u Europi iznosi oko 30-40% a u čitavom svijetu oko 50%.

Helicobacter pylori,je  se najčešće nalazi u želucu. Akutna infekcija sa ovom bakterijom  izaziva bolest gornjeg dijela gastrointestinalnog trakta – mučnina , bol u gornjem dijelu trbuha a rjeđe podrigivanje te vručica. Može biti prisutan i proljev te intenzivni gastritis.

Nakon akutne infekcije H. pylori može perzistirati godinama a možda i decenijama. Gotovo sve inficirane osobe razvijaju kronični gastritis. Uz infekciju ovom bakterijom u 90% slučajeva nalazi se  duodenalni ulkus a tek u nešto manjem postotku (50-80%) i želučani ulkus. Moguća je  uloga H. pyliri  i u razvitku karcinoma želuca. Naime H. pylory izaziva kronični gastritis a zna se da je kronični gastritis dobro poznati rizični faktor za razvoj karcinoma želuca.

Vjeruje se da je infekcija sa H. pylori u uskoj vezi sa tumorom limfomom želuca tzv MALT (mucosal associated lymphoid tumor)  a također i sa razvojem ne-Hodgkin-ovim  želučanim limfomom. 

Dijagnoza Infekcije sa H. pylori može se provesti na tri naćina: u krvi, stolici i izdisaju.

U serumu je moguće detektirati antitijela na Helicobacter pylori  u sva tri razreda (IgM, IgG, IgA) a koriste se i potvrdni testovi (western blot IgM i IgG)  

U određenim okolnostima nalaz ovog razreda antitijela ukazuje na akutnu infekciju.

Opširnije vidi:

HELICOBACTER PYLORI      DIJAGNOSTIKA IZ STOLICE

Jedinica:

Referentni interval:

Opća informacija

Kolesterol je strukturna komponenta membrane svih stanica tijela dakle  nužan je za izgradnju membrane  te za   propustljivost i fluidnost svake stanice. Sudjeluje u nizu metaboličkih procesa u stanicama tijela.. On je ishodna tvar u stvaranju nekih hormona: muški i ženski spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni kore nadbubrežne žlijezde (kortizol i drugi) I vitamina D. Ishodna je tvar  i za stvaranje žučne kiseline koja je neophodna za normalnu probavu.Uz unos kolesterola hranom on se stvara i  u tijelu a u najvećoj mjeri u jetri.

Budući je kolesterol tek slabo topiv u vodi  (a ona je glavni sastojak krvi) da bi se omogućio njegov transport unutar tijela (iz probavnog trakta i jetre) do  svih stanice tijela on mora biti vezan na neki protein. Tako nastala struktura (kolesterol plus protein) naziva se lipoprotein.

Ovisno o omjeru kolesterola i proteina  postoji nekoliko tipova lipoproeina u krvi nazvanih ovisno o rastučoj količini proteina (gustoći):

Lipoproteini sa umjerenom količinom proteina – IDL (intermediate-density lipoprotein)

Lipoproteini sa malom količinom proteina – LDL (low-density lipoprotein)

Lipoproteini sa visokom količinom proteina – HDL (high-density lipoprotein)

LDL kolesterol se naziva i “loš kolesterol”  jer se kolesterol koje one prenose odlaže u tkiva i stjenke krvnih žila

HDL kolesterol se naziva i “dobri kolesterol” jer one odnose kolesterol iz tkiva gdje ga ima u višku zato visoka razina HDL-a  ukazuje na manji rizik od kardiovaskularnih bolesti

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  nalaze se kod niza bolesti: početna faza hepatitisa, opstruktivna žutica, lipoidna nefroz, nefritis hipotireoidozi i kod dijabetes melitus. 

Određivanje koncentracije kolesterola važna je za procjenu rizika od ateroskleroze (srčani napad npr)

Snižene vrijednosti kolesterola u krvi je rjeđi nalaz a može se naći kod pojačane funkcije štitne žljezde (Bazedovljeve bolesti), kod oštečenja jetre, ciroze, nekim malignim bolestima.

postoperativnim stanjima i slabije prehrane.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

HDL kolesterol -  muškarci: > 1,0  

                             žene: > 1,2                                               

Napomena:

Za ovu pretragu se mora biti natašte.

Vidi u: 

VIRUSNI HEPATITISI

HAV  -  HEPATITIS A VIRUS 

OSTALI VIRUSI

Jedinica:

Kvalitativno: pozitivan/negativan

Referentni interval:

Opća informacija:

Hanta virusi spadaju u familiju Bunyaviridae. RNA virus

Postoji veliki broj  virusa u ovoj familiji svrstanih u četiri glavna genus od kojih su za ljude najvazniji Hantavirusi. Postoje tri vrste Hantavirusa: Dobrava,  Puumala i Hantaan.    

Klinička informacija – indikacija:

Sve tri vrste hantavirusa - Dobrava,  Puumala i Hantaan  uzrokuju hemoragijsku vručicu uz oštečenje bubrega. Česte su i glavobolje, abdominalni bolovi, konjunktivitis, vrtoglavice i petehijalna krvarenja. 

U krvi je moguće detektirati antitijela na hantaviruse  IgM, IgG i IgA razreda

Opširnije vidi:

VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE

Jedinica:

OD index 

Referentni interval: