Opća informacija:

KME—virus krpeljnog meningoencefalitisa spada ufamiliju flaviviridae

Klinička informacija – indikacija:

KME je virusna bolest uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa, kojeg prenose krpelji a najčešće se klinički prezentira kao meninigoencefalitis.

Bolest najčešće zahvaća moždani parenhim i moždane ovojnice, kada se prezentira kao meningoencefalitis, dok se rijetko može prezentirati izolirano kao encefalitis (upala moždanog tkiva) ili kao meningitis (upala moždanih ovojnica). Dio zaraženih virusom ne razvije nikakve simptome bolesti, te bolest prolazi inaparentno.

Postoji i cjepivo protiv uzročnika koje se preporuča osobama u rizičnom području (npr. šumski radnici).

U krvi je moguće detektirati antitijela na virus krpeljnog meningoencefalitisa  IgM i IgG   razreda 

Antitijela na KME virus IgM i IgG razreda moguće je dokazati i u likvoru

Nalaz IgM razreda antitijela na KME  ukazuje na svježu (akutnu) infekciju ovim virusom.

Opširnije vidi:

VIRUSI OSTALI, BAKTERIJE, PARAZITI, GLJIVICE

Jedinica:

OD index 

Referentni interval:

Opća informacija

Kreatinin se gotovo isključivo stvara u mišićima a  njegova razina u serumu je odraz mišične mase u tijelu. Kreatinin u serumu je je važan indikator funkcije bubrega jer je on lako mjerljiv produkt metabolizma u mišićima koji se nepromjenjen izlučuje preko bubrega. Mjerenje kreatinina pokazalo se korisnim u procjeni glomerularne funkcije bubrega (klirens kreatinina) ali i u pračenju dijalize. Kreatinin u serumu varira ovisno o dobi, tjelesnojtežini i spolu.

Klinička informacija – indikacija:

Kreatinin je indikator bubrežnog oboljenja. Koristi se za ustanovljavanje smanjenne brzine glomerularne filtracije.

Povišene vrijednosti se nalaze  kod  uglavnom kronične bolesti bubrega te opstrukciji mokračnih puteva.   

Snižene vrijednosti   mogu se naći u mišićnoj distrofiji  a neki noviji izvještaji govore da sniženi nalaz kreatinina u serumu ukazuje na povećani rizik od dijabetesa tipa 2.

Jedinica:

μmol/L  

Referentni interval:

Muškarci: 79 – 125     

Žene: 63 – 107 

Opća informacija

Kolesterol je strukturna komponenta membrane svih stanica tijela dakle  nužan je za izgradnju membrane  te za   propustljivost i fluidnost svake stanice. Sudjeluje u nizu metaboličkih procesa u stanicama tijela.. On je ishodna tvar u stvaranju nekih hormona: muški i ženski spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni kore nadbubrežne žlijezde (kortizol i drugi) I vitamina D. Ishodna je tvar  i za stvaranje žučne kiseline koja je neophodna za normalnu probavu.Uz unos kolesterola hranom on se stvara i  u tijelu a u najvećoj mjeri u jetri.

Budući je kolesterol tek slabo topiv u vodi  (a ona je glavni sastojak krvi) da bi se omogućio njegov transport unutar tijela (iz probavnog trakta i jetre) do  svih stanice tijela on mora biti vezan na neki protein. Tako nastala struktura (kolesterol plus protein) naziva se lipoprotein.

Ovisno o omjeru kolesterola i proteina  postoji nekoliko tipova lipoproeina u krvi nazvanih ovisno o rastučoj količini proteina (gustoći):

Lipoproteini sa umjerenom količinom proteina – IDL (intermediate-density lipoprotein)

Lipoproteini sa malom količinom proteina – LDL (low-density lipoprotein)

Lipoproteini sa visokom količinom proteina – HDL (high-density lipoprotein)

LDL kolesterol se naziva i “loš kolesterol”  jer se kolesterol koje one prenose odlaže u tkiva i stjenke krvnih žila

HDL kolesterol se naziva i “dobri kolesterol” jer one odnose kolesterol iz tkiva gdje ga ima u višku zato visoka razina HDL-a  ukazuje na manji rizik od kardiovaskularnih bolesti

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti  nalaze se kod niza bolesti: početna faza hepatitisa, opstruktivna žutica, lipoidna nefroz, nefritis hipotireoidozi i kod dijabetes melitus. 

Određivanje koncentracije kolesterola važna je za procjenu rizika od ateroskleroze (srčani napad npr)

Snižene vrijednosti kolesterola u krvi je rjeđi nalaz a može se naći kod pojačane funkcije štitne žljezde (Bazedovljeve bolesti), kod oštečenja jetre, ciroze, nekim malignim bolestima.

postoperativnim stanjima i slabije prehrane.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

Kolesterol: 3,5 – 5,0      

Napomena:

Za ovu pretragu se mora biti natašte.

Opća informacija:

Kalcij je jedan od elektrolita. Igra važnu ulogu u prijenosu živčanih impulsa održavanju normalne mišične aktivnosti te kod drugih funkcija u organizmu. Kalcij je važan sastojak koštane mase

Klinička informacija – indikacija:

Povišene vrijednosti kalcija nalaze se kod povečane resorpcije kostiju, kod smanjenog bubrežnog izlučivanja, kod nekih tumora posebno onih sa metastazama u kostima. 

Snižena koncentracija kalcija nalazi se kod hipoparatireoidizma, akutne upale gušterače te cirozi jetre.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

2,14 – 2,53

Opća informacija:

Kloridi su vrsta elekrolita. Nihova normalna koncentracija osigurava regulaciju prometa vode, osmotskog pritiska te acido-bazne ravnoteže.   

Klinička informacija – indikacija:

Različita patološka stanja mogu dovesti do povećane koncentracije klorida (razni oblici dehidracije, kronična bolest bubrega, Addisonova bolest) odnosno do njegove smanjene koncentracije (razni gastrointestinalni poremečaji  praćeni proljevom i povračanjem).

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

97 – 108

Opća informacija:

Kalij je jedan  od elektrolita  koji je potreban ljudskom tijelu za normalnu funkciju. Kalij se u organizmu nalazi u stanicama. Uz ostale elektrolite  (natrij, kalcij, magnezij, klor) važan je za  regulaciju pH vrijednost krvi, količinu vode u tijelu, funkciju živaca, i mišića te  rad srca.

Klinička informacija – indikacija:

Tijelu je potreban kalij za:

•Izgradnju proteina 

•Razgradnju i iskorištavanje ugljikohidrata 

•Izgradnju mišića 

•Normalan rast tijela 

•Kontrolu električne aktivnosti u srcu 

•Kontrolu ravnoteže između kiselina i baza 

 Blagi manjak ovog minerala je često bez simptoma, iako ponekad može povisiti krvni pritisak. Umjereni nedostatak može prouzrokovati slabost i bol u mišićima, zatvor i mišićne grčeve, a teški nedostatak može prouzrokovati paralizu, gubitak refleksa i abnormalan ritam srca.

Manjak kalija može nastati zbog uzimanja diuretika i laksativa, zbog dugotrajnog proljeva ili povraćanja i kod određenih problema sa bubrezima.

Povišene vrijednosti kalija nalazimo kod osoba koje imaju probleme sa bubrezima.

Jedinica:

mmol/L

Referentni interval:

3,9 – 5,1